Piczo

Log in!
Stay Signed In
Do you want to access your site more quickly on this computer? Check this box, and your username and password will be remembered for two weeks. Click logout to turn this off.

Stay Safe
Do not check this box if you are using a public computer. You don't want anyone seeing your personal info or messing with your site.
Ok, I got it
<< Back Page ~   Назад   jeдну страницу
Pitanja i Odgovori
Next Page ~ у   Напpeд   jeдну страницу >>
<< Home Page ~ Vratite se na pocetnu stranu - Назад на главну страницу
Почетак (садржај )
Молитвe

Molitveni život Crkve i poslednji dan
Šta je molitva?
Molitva je sadržaj života i sav život svih svetih Andela na nebu, i svih Svetitelja, pravednika i hrišcana uopšte na zemlji. Ona je srce svih vrlina, najpre vere. Bez molitve nema prave ljubavi prema Bogu, nema ni prave ljubavi prema ljudima. Bez molitve nema pravog bogopoznanja i razumevanja svetih tajni vere pravoslavne, bez nje ne može biti ni pravog poznanja sveta u kome živimo, ni ljudi sa kojima opštimo. Zato je sav život Crkve neprekidna molitva, neprekidno služenje Bogu, neprekidno bogosluženje. Sve istine vere koje smo dosad izložili otkrivaju se samo molitvenom umu i cistom srcu. Ko sa molitvom ne pristupa tajni Boga, tajni ovog Božijeg sveta i tajni života, ništa nece razumeti. Jer samo molitva otvara oci uma i samo se preko nje zadobija od Boga svetlost bogopoznanja. Zato nam sveti Apostol Pavle i porucuje: "Molite se neprestano ".

Šta je pravoslavno bogosluženje?
Bogosluženje to je Sveto Evandelje i usmeno Predanje pravoslavno - prepevano u cudesne i životvorne pesme. Celi godišnji krug Crkva je osvetila i ispunila bogosluženjem i Praznicima. Praznujuci Praznike i Svetitelje mi molitveno i stvarno doživljavamo njihovu blagodat i njihove svete vrline. Vera i život po Bogu najbolje se uce kroz bogosluženje. Sveto pismo se najbolje razume kad mu se pristupa sa molitvom i u okvirima bogosluženja.

Koja su stalna svakidašnja crkvena bogosluženja?
Svakidašnja crkvena bogosluženja jesu: Deveti cas, Vecernje, Povecerje, Polunocnica, Jutrenje zajedno sa prvim casom, Treci cas i Šesti cas.

Koje je najvažnije bogosluženje Crkve?
Najvažnije bogosluženje jeste Sveta Liturgija. Ona je srce i vrhunac svih bogosluženja i svih Svetih Tajni Crkve. Iz nje sve izvire i njoj se sve vraca. Jer ona izobražava domostroj spasenja Božjeg i daruje nam samoga Gospoda, kroz Pricešce Telom i Krvlju Njegovom. Liturgija se služi svake nedelje kao dana Vaskrsenja Hristovog, na sve velike Praznike, Hristove, Bogorodicne i Svetiteljske, a može da se služi (i služi se, osobito u manastirima) i svakoga dana. Liturgiju koju služimo u toku cele godine napisao je sv. Jovan Zlatousti. Postoji i Liturgija sv. Vasilija Velikog (služi se deset puta godišnje) i Liturgija Predeosvecenih darova (služi se samo u toku velikog Uskršnjeg posta). Na Liturgiji treba da ucestvuju i da pevaju svi prisutni hrišcani.

Koje Praznike hrišcani praznuju?
Pravoslavni hrišcani praznuju Praznike koji su posveceni stvarnim dogadajima u istoriji spasenja. Oni proslavljaju cudesna zbivanja vezana za Licnost i život Gospoda Hrista, vrše spomen Arhangela i Angela, Presvete Bogorodice i svih Svetih koji su svojim delima i životom Boga proslavili. Otuda postoje Gospodnji, Bogorodicni i Svetiteljski praznici.

Šta je licno molitveno pravilo?
Pored zajednickih bogosluženja i Praznika, na kojima ucestvuju svi pravoslavni hrišcani, postoji i licno molitveno pravilo svakog pojedinca. To molitveno pravilo se sastoji od Jutarnjih molitava, koje svaki hrišcanin treba da cita pošto ustane, i od Vecernjih molitava, koje se citaju pre spavanja. Tako hrišcaninov dan pocinje molitvom i završava se molitvom; tako on samog sebe i sav život svoj prinosi Hristu Bogu. Te molitve se nalaze u "Pravoslavnom molitveniku". U "Pravoslavnom molitveniku" se nalazi i Molitveno pravilo koje svaki hrišcanin treba da procita pre i posle Svetog Pricešca. Tu su i druge molitve i Akatisti koje revnosniji hrišcani citaju u toku dana. U pobožnim srpskim porodicama ovo domace molitveno pravilo citalo se i cita zajednicki, uz ucešce roditelja i dece. Tako se dom hrišcaninov pretvara u "domacu crkvu".

Bez cega se ne može zamisliti dom pravoslavnog hrišcanina?
Pravoslavni dom je nezamisliv bez kandila, koje treba da gori obavezno uoci nedelje i Praznika; nezamisliv je i bez svetih Ikona. Dom bez ikona je slep, bezlican, bez prozora ka nebu. Svaki dom treba da ima najmanje tri ikone: Hrista Spasitelja, Majke Božije i ikonu svoje Slave.

Bez cega je još nezamisliv istinski pravoslavni dom? - Nezamisliv je bez najsvetije Knjige - Svetog pisma, i bez "Pravoslavnog molitvenika ". Sveto pismo je jedini pravi temelj hrišcanskih domova, jer ono je - Rec Božija, Hleb života. Zato ga treba svakodnevno citati i iz njega se uciti volji Božijoj i svetim vrlinama, koje ispunjavaju duše i domove verom, nadom i uzajamnom ljubavlju.

Šta su "Žitija Svetih"?
Po recima bogomudrog Oca Justina, pisca i prevodioca Žitija Svetih na srpski, Žitija Svetih nisu drugo do život Gospoda Hrista, ponovljen u svakom svetitelju, u vecoj ili manjoj meri, u ovom ili onom obliku. To je život Gospoda Hrista produžen kroz svetitelje. Žitija su produžetak Svetog pisma i Dela Apostolskih. U njima je isto Evandelje, isti život, ista istina, ista ljubav, ista vera, ista "Sila sa visine", isti Bog i Gospod. U njima su na konkretnim primerima pokazani sigurni putevi spasenja, preobraženja i svi nacini na koje ljudska priroda savladuje raznovrsne strasti i grehe. Zato, pored Svetog pisma i Pravoslavnog molitvenika, pravoslavni hrišcani treba osobito da proucavaju Žitija Svetih i da se trude da se na njih ugledaju. (Pored 12 tomova Žitija Svetih o. Justina Popovica, postoje na srpskom i sažeta Žitija Svetih Vladike Nikolaja, pod nazivom "Ohridski prolog").

Otkuda post i cemu on služi?
Hrišcanski post vodi poreklo od Gospoda Hrista. Gospod je i sam postio cetrdeset dana, pre nego što je poceo da propoveda svoju nauku, kao što je postio pre njega i Prorok Mojsej i drugi Proroci. Postili su i Apostoli i svi pravoslavni hrišcani kroz vekove. "Post je sve Svete rukovodio u životu po Bogu", kaže sv. Vasilije Veliki. Prva zapovest Božija u Raju bila je zapovest o postu, tj. o uzdržanju. Otuda je i prvi covekov greh bio greh protiv posta. Kao što u grehu ucestvuje i duša i telo, potrebno je da i u vrlini i oslobodenju od greha ucestvuju oboje. Cilj posta je ocišcenje tela, jacanje volje, uzdizanje duše. Posteci, hrišcani se secaju neprestano Hristovih stradanja za njihovo spasenje. Pravi post ima dve strane, telesnu i duhovnu. Sastoji se u uzdržavanju od mrsne hrane i preizobilnih jela, ali prvenstveno u uzdržavanju od rdavih misli, želja i dela. Post umnožava ljubav i molitvu i spremnost na vršenje svih evandelskih vrlina. Duša ima dva krila kojima leti nebu: post i molitvu. On je lek za duševne i telesne bolesti i od svakog demonskog dejstva. Sam Spasitelj je rekao: "Ovaj rod se izgoni samo postom i molitvom". Njim se duša i telo pripremaju da postanu hram Duha Svetoga. Istinski duhovni život je nezamisliv bez posta.

Postoje višednevni postovi (Uskršnji, Petrovski, Gospojinski - uoci Velike Gospojine i Božicni) i jednodnevni (svake srede i petka sem razrešenih sedmica, Krstovdan uoci Bogojavljenja, Usekovanje glave sv. Jovana Pretece, Vozdviženije Casnoga krsta 14. septembra).

Zašto se Ocenaš naziva Molitvom Gospodnjom?
Naziva se Molitvom Gospodnjom zato što je sam Gospod naucio Apostole da se njome mole. Gospod je u njoj, na tajanstven nacin, sažeo svu veru i sve molitve. Zato sa Ocenašem treba ustajati i legati, živeti i umirati.

Molitva Gospodnja

Oce naš koji si na nebesima,
da je sveto Ime Tvoje,
da dode Carstvo Tvoje,
da bude volja Tvoja i na zemlji kao i na nebu;
Hleb naš nasušni daj nam danas;
i oprosti nam dugove naše kao što i mi
opraštamo dužnicima svojim;
i ne uvedi nas u iskušenje,
no izbavi nas od Necastivoga.
Jer je Tvoje Carstvo i sila i slava Oca i
Sina i Svetoga Duha, sada i stalno i u
vekove vekova. Amin. (Ovaj završetak u crkvi govori samo sveštenik).

Šta znaci "Hleb nasušni", ili tacnije "nasuštni"?
Sveti Kiprijan pod njim podrazumeva Hleb "nadsuštinski ", tj. najsuštinskiji za hrišcane, Hleb bez koga im nema vecnog života. To znaci, da se ovde prvenstveno misli na Sv. Pricešce tj. na Telo Hristovo, kao Hleb života. Znaci, mi svaki dan molimo da se pricestimo, a ne prosto da se najedemo obicnog hleba zemaljskog. Sv. Jovan Zlatousti tumaci da "nasušni" znaci "potrebni", svakidašnji hleb, što opet ukazuje da hrišcani treba da budu isposnici i podvižnici. Ova dva tumacenja se ne iskljucuju, nego uzajamno dopunjuju. Mi prvo ištemo, po zapovesti Hristovoj, Carstvo nebesko koje se nalazi u Telu Hristovom, a kad nam Bog daje Hleb nebeski, dace nam i ovozemaljsku hranu, kao dodatak.

Treba dobro zapamtiti: Na pocetku Ocenaša mi ispovedamo Svetu Trojicu - Oca koji je na nebesima, Sina koji je sveto Ime Njegovo, i Carstvo Njegovo, svetoga Duha.

Koja druga molitva treba da je svakodnevno na ustima hrišcanina?
Svaki hrišcanin treba da što cešce govori angelski pozdrav Presvetoj Bogorodici:

Bogorodice Djevo

Bogorodice Devo,
raduj se! Blagodatna Marijo,
Gospod je s tobom.
Blagoslovena si ti medu ženama
i blagosloven je Plod utrobe tvoje,
jer si rodila Spasitelja duša naših.

Pravoslavni hrišcanin treba takode da svakodnevno cita naizust Ispovedanje vere, koje su sažeto izrazili Sveti Oci u Nikeocarigradskom Simvolu

Simvol vere
Verujem u jednoga Boga Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog i nevidljivog.

I u jednog Gospoda Isusa Hrista, Sina Božijeg, Jedinorodnog, od Oca rodenog pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog, rodenog, ne stvorenog, jednosuštnog Ocu, kroz Koga je sve postalo;

Koji je radi nas ljudi i radi našeg spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha Svetoga i Marije Deve i postao covek; i

Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i pogreben;

I Koji je vaskrsao u treci dan po Pismu;

I Koji se vazneo na nebesa i sedi sa desne strane Oca;

I Koji ce opet doci sa slavom da sudi živima i mrtvima, i Njegovom Carstvu nece biti kraja.

I u Duha Svetoga, Gospoda, Životvornog, Koji od Oca ishodi, Koji se sa Ocem i Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, Koji je govorio kroz proroke.

U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu. Ispovedam jedno krštenje za oproštenje grehova. Cekam vaskrsenje mrtvih. I život buducega veka. Amin.

Šta znace reci: Cekam vaskrsenje mrtvih i život buducega veka?
Još je prorok Ezekil prorekao sveopšte vaskrsenje mrtvih. Pod vaskrsenjem mrtvih se podrazumeva vaskrsenje ljudskih tela, bez kojih covek nije puni covek. Iako je duša besmrtna, ona ne može bez tela dobiti punocu vecnog života. Od kada je Hristos postao covek, ljudsko telo je postalo svetinja i hram Duha Svetoga. Potvrda da ce i naša tela vaskrsnuti ovde na zemlji jeste Hristovo Vaskrsenje iz mrtvih. Tajnu besmrtnosti ljudskih tela vec ovde dokazuju i mošti svetitelja, koje su netruležive, ne svojom silom ili balzamovanjem, nego silom koju im Sam Bog daje. Zato su one cudotvorne, jer u njima prisustvuje cudotvorna sila Duha Svetoga.

Šta je "Poslednji Dan" ili Dan Strašnoga suda?
To je dan u koji ce se završiti istorija sveta i coveka. Sve što je živelo i živi u vremenu, mora uci u taj poslednji Dan. U taj Dan Gospod Isus ce izreci: Svoj poslednji, završni sud o celokupnoj istoriji sveta i coveka, o svim ljudima ukupno i o svakom coveku pojedinacno. Tada ce On, Jedini Covekoljubivi, na savršenim vagama Pravde i Ljubavi svoje izmeriti sva dela ljudska, sve misli ljudske, sva osecanja ljudska, sve želje i sve reci ljudske. Tada ce se "savršiti Tajna Božija" (Otkrivenje Jovanovo, glava 10, stih 7) - o coveku, o tvorevini, o svim stvorenjima znanim i neznanim. Tada ce svi dobri i sve dobro naslediti vecno blaženstvo i život buducega veka u Carstvu nebeskom, a svi zli i sve što je zlo - vecni pakao u carstvu buntovnih andela, hulitelja nepokajivih. Pakao - to je odbijanje Božije Ljubavi, zatvaranje u sebe. To je greh protiv nesebicne Ljubavi koja postoji unutar Svete Trojice. Jer u Trojici, nijedna Božanska Licnost ne može bez druge Dve Licnosti. Sve Im je zajednicko u ljubavi. U Trojicinom Bogu nema zatvaranja u Sebe.

Prema tome, Raj - to se ne može opisati ovozemaljskim jezicima. Može se samo nagovestiti. To je ucestvovanje u životu Božanske Trojice, zajedno sa svima Svetima.

Šta je to oboženje coveka?
To je uzrastanje coveka u bogolikosti. To je pricešcivanje vecnim energijama Boga. Sveti Atanasije Aleksandrijski je rekao: "Bog je postao covek, da bi covek postao Bog". Naravno, ogromna je razlika izmedu biti Bog i postati Bog. Bog po suštini je jedino Otac, Sin i Sveti Duh. Božansku nedostupnu suštinu ima samo Sveta Trojica, a stvorena bica nikada ne mogu znati šta je suština samoga Boga. Ali Bog je hteo da svaki covek postane Bog po nacinu postojanja i života, tj. Bog po blagodati (a ne po suštini). Bog ima u sebi nestvorene energije: Božansku Ljubav, Lepotu, Mudrost, Pravdu, Istinu, Svetost... Oboženje coveka pocinje kada covek upije u svoje srce makar mali plamen od nestvorenoga Ognja Božanske Ljubavi; kada upije u svoj um makar jedan zrak od presvetle Mudrosti Božije; kada upije u dušu makar delic od svete Lepote Božije; kada dovoljno primi u svoju volju zapovesti Božije; kada prihvati u svoju savest nebesku muziku Milosti i Pravde Božije; kada sve svoje bice ispuni svetim vrlinama Istine Božije. Covek koji se pokaje, koji uspeva da savlada svoje strasti i da pobeduje demone i njihove gadosti, takav covek je poceo da se obožuje. On postaje slican Bogu. Vec na zemlji on se razvija i raste "iz slave u slavu", u meru rasta visine Hristove. Za takvoga Raj je poceo tu na Zemlji, jer Gospod Hristos je rekao: "Carstvo Božije je u vama".

Oboženje pocinje ovde na zemlji, produžuje se u dušama svetaca do Strašnoga Suda, ali ne prestaje da se razvija ni posle Strašnog Suda. Jer, po recima bogomudrog Grigorija Nisijskog, covekovo usavršavanje u Hristu, ima jedan kraj, a to je beskraj.

Ako te neko zamoli da sa dve reci iskažeš svu veru pravoslavnu, koje su te dve reci?
Te dve reci su ove: Hristos Voskrese! I sveradosni otpozdrav na taj Uskršnji pozdrav: Vaistinu Voskrese! U tim recima je sva vera naša i sva vecna i neuništiva nada naša na besmrtni život u vaskrslom Bogocoveku.

Ako zaželiš da sažmeš u jednu molitvu sve molitve Crkve i citavo bogosluženje, sve vapaje i sve želje, - koja bi to molitva bila?
Ta sveobuhvatna molitva jeste Molitva Gospodu Isusu. Nju je prvi izgovorio smerni carinik u hramu Jerusalimskom, a potom bezbrojni hrišcani svih vremena, osobito veliki molitveni tihovatelji i podvižnici. Njom i mi treba da se molimo, po mogucstvu bez prestanka, pri svakom poslu, u svako vreme i na svakom mestu; javno ili u umu i srcu tajno. Ta sveta cudotvorna molitva glasi:

Gospode Isuse Hriste, sine Božiji, pomiluj me grešnog!
O Molitvi
Kako se treba Bogu moliti?
Moliti se treba kao o. Jovan Kronstatski. Pazljivo je citao molitve,na po nekoj reci osetio bi da mu se srce zagrejalo, a u dusi razlio mir i radost i posle bi se molio s'osecanjem.
Postoje cetiri stepena molitve;
1 - Prvi stepen molitva telesno-stanje, citanje, pokloni.
2 - Drugi stepen je molitva u kojoj su reci povezane sa umom, u stvari to bi se moglo nazvati "pazljiva molitva".
3 - Treci stepen je kad svaka rec molitve "odjekuje" ne samo u umu vec i u srcu. Ma primer: ako se u molitvi izrazava neka molba onda se u srcu oseca silna zelja za tim sto se trazi. Ima se osecanje neodoljive potrebe.
4 - Cetvrti stepen je molitva bez reci, ostajanje pred Gospodom u miru i potpunoj predanosti Njemu. Reci molitve treba izgovarati sa verom da vas Gospod gleda i slusa. Kada za vreme molitve osetite nesto u srcu "uhvatite" to i zadrzite se na tome "stojte" u tome.
- Kad osetite pogodno raspolozenje mozemo prekinuti cutanje srca vrsenjem Isusove Molitve. Ona je u pocetku glasila: "Gospode Isuse Hriste, Sine Boziji i Reci Bozije, Bogorodice radi, smiluj se na mene". Vremenom su je monasi skracivali i danas ona glasi: "Isuse Sine Boziji, smiluj mi se"! Ako ne mozemo Isusovu molitvu izgovoriti s' osecanjem, pokusajmo da svim srcem pripadamo Gospodu kako znamo i umemo. Kad budemo uznapredovali u cuvanju srca u nepokolebljivom miru i u sabranosti uma i srca. Bog ce vam prema stepenu ceznje ranije ili kasnije, dati dar stalne umnosrdacne molitve. Ona ce najednom poceti da se vrsi u srcu lako i neosetno kao disanje ili rad srca. Bez prestanka ce teci u nama i kad radimo i kad se odmaramo, jedemo, razgovaramo ili spavamo.
- Naporedo s' cuvanjem mira u srcu vezbajte se u stajanju pred Gospodom. Ovo znaci neprestano imati na umu da nas Gospod gleda. S' Njim treba da ustajemo, da lezemo, da radimo, jedemo, hodamo. Gospod je svud, svuda i u svemu. Gospod je sila koja pokrce zivot svake stvari, ustrojava poredak u vasioni, daje lepotu tvorevini, promislja o svemu i prebiva u srcu covekovom. Covek ce unutra u sebi naci Carstvo Bozije "Sidji u svoje srce i nacices u njemu lestvice za penjanje u Carstvo Bozije", savetuje Isak Sirin. Sv. Oci su ucili da je Carstvo Bozije mir i radost u Duhu Svetom. Uslov za ovo je ociscenje srca od svih briga kako bi ono moglo primiti u sebe Boga, jer ce samo cistim srcem Boga videti. Prvi korak ka bogopostenju je apsolutno preavanje sebe Bogu, a to se najbolje postize molitvom. Pored molitvama za pomoc Boziju, postoje i drugi oblici molitve. U stvari ima ih toliko koliko i ljudskih sudbina. Mi ce mo navesti neke oblike molitava.

Zasto treba da se molimo
"Ptica je ptica, ako leti. Cvet je cvet, ako cveta. Covek je covek, ako se moli".
Jedna definicija molitve glasi: Molitva je disanje duse.
To treba da znaci: Kao sto je disanje vazno za ljudski zivot, tako je i molitva vazna za duhovni zivot coveka. Onaj ko vise ne dise-mrtav je; ko se vise ne moli, njegova vera je mrtva. Ko samo povrsinski dise, formalno moli, njegova vera je zakrzljala. Ili bismo cak mogli da kazemo, da je on i kao covek zakrzljao. Zato Hristos od nas neprestano zahteva: "Molite se da ne padnete u iskusenje". (Luka 22,40). Hristos je ujedno i najbolji primerpravog molitvenika. Ceo njegov zivot je bio molitva: razgovor sa Ocem nebeskim, ispunjavanje volje oceve. Cesto se povlacio u usamljenost ili na brdo radi molitve. Sve moguce situacije se mogu naci u njegovim molitvama: veselje, zahvalnost, radost, moljenje. Ali jadanje i vapaj: "Boze moj, Boze moj, zasto si me ostavio?" (Matej 27,46). Kod Njega je jasno koliki raspon moze da ima molitva-cuda blizina Bozija, ali i osecaj ostavljenosti. Njegova molitva je model za sve ljudske molitve.

Gde i kako da se molimo
Najbolji primer molitve dao nam je Gospodin Isus Hristos, On se molio u hramu, u samoci i uvek predano. On od nas trazi da molitvu cinimo na radi ljudi, vec radi Boga, da u nju unosimo svu svoju dusu. On veli "A ti kad se molis udji u klijet svoju, i zatvorivsi vrta svoja pomoli se ocu svome (Mat. 6,6)". "Udji u svoju sobu" - znaci: usamiti se, da se ne molimo samo da bi nas ljudi videli. Zajednicka molitva u hramu ima svoj znacaj i potkrepljena je recima Htistovim: "Jer gde su dva ili tri sabrana u moje ime, onda sam ija medju njima" (Mat. 18,20). Jevandjelska prica o Mitru i Feriseju daje nam primer da u molitvi ne prinosimo grehe koje nismo ucinili ni vrline koje nas ne kras, vec da se, poput carinika, molimo za oprostaj svojih grehova. Dakle, molimo se svuda i na svakom mestu, gde god za to osetimo potrebu, molimo se sami u svojoj sobi i u zajednici "naroda Bozijeg" u crkvi

Kako se krstiti?
Krsni znak
Na pocetku i kraju svake molitve, pri pominjanju Presvete Trojice, mi na sebe stavljamo znak krsta, "krstimo se". Sastavivsi vrhove prva tri prsta desne ruke (mali prst i prstenjak su uz dlan), podizemo ih na celo i govorimo "u ime Oca", spustamo ruku ispod grudi, "i Sina", a potom ocenjujemo najpre desno, a potom levo rame, uz reci "iSvetoga Duha". Prekrstivsi ruke na grudima kazemo "Amin" sto znaci-neka tako bude. Bogu se treba moliti neprestano i na svakom meastu. No radi lakseg odrzanja molitvenog pravila, Crkva preporucuje svojim vernicima da se redovno mole ujutru i uvece: ujutro, da bi molitvom otpoceli novi dan, a uvece da, sagledavsi dan kojije prosao, zamole za mirnu i spokojnu noc

Molitva Gospodnja
Oce nas koji si na nebesima,
da se sveti ime tvoje,
da dodje carstvo tvoje,
da bude volja tvoja,
i na zemlji kao sto je na nebu,
hleb nas nasusni daj nam danas,
i oprosti nam dugove nase,
kao sto mi oprastamo
duznicima nasim;
i ne uvedi nas u iskusenje,
no izbavi nas od lukavog.

Molitva Presvetoj Bogorodici
Presveta vladarko moja, Bogorodice, Svojim svetim i svemocnim molbama odagnaj od mene smernog sluge Tvoga, mrzovolju, zaboravnost, nerazumnost, nerad i sve neciste, rdjave i hulne pomisli iz ubogog srca moga i iz pomracenog uma moga, i ugasi plamen strasti mojih, jer sam ubog i slab. Izbavi me od mnogih i gorkih uspomena i poduhvata, i oslobodi me od sviju zlih delanja, jer si blagoslovena od svih narastaja, i slavi se precesto ime Tvoje kroz sve vekove, Amin.
Himna Bogorodici
Dostojno je uistinu, da blazenom zovemo Tebe, Bogorodicu, uvek blaenu i svebezprekornu, i Mater Boga nasega Caspiju od Heruvima i neuporedivo slaviju od Serafima; Tebe sto Boga Rec neporocno rodi, uistinu Bogorodicu, velicamo. Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sad i uvek i u vjekove vekova. Amin. Gospode pomiluj (3X) Gospode Isuse Hriste Sine Boziji, radi molitava Preceste Tvoje Matere, svetih slavnih Apostola, prepodobnih i bogonosnih otaca nasih; Simeona Mirotocivog i svetitelja Save, Vasilija Ostroskog, Petra Cetinjskog, kralja Stefana Decanskog i Simona prepodobnog i Svetog Nikolaja Srpskog, prepodobne majke Anastasije, Paraskeve, Ekaterine i Angeline i svih svetih pomiluj i spasi nas gresne. Amin.

Molitva S. Vladike Nikolaja
Molitva za umnozenje ljubavi
Gospode Boze, Stvoritelju i Svedrzitelju, koji si sazdao svet nevidljivi i vidljivi iz preobilja ljubavi, koji sve drzis jakom desnicom Tvojom, Tebi se molimo u ovaj dan uslisi nas, pomiluj i spasi. Ne molimo Ti se za sada, blagi Boze, samo za sebe i svoj narod, nego za sve narode i plemena sto ih drzi crna zemlja, a najvise za narode krstene, kod kojih se, od mnogih bezakonja, utulio oganj ljubavi, a razbuktao plamen mrznje. Molimo Ti se, Svemoguci Svemilostivi Tvorce i oce nas: pogasi pozar mrznje i zazezi oganj ljubavi u srcima svih naroda Tvojih. Umnozi, Gospode, ljubav na zemlji. Neka dodje carstvo ljubavi na zemlji kao sto je na nebu. Ozebli smo od mrznje-da se ogrejemo na suncu ljubavi. Molimo Ti se Gospode, uslisi nas i daruj nam ljubav Svetiteljsku! Da ne mislimo zlo i da ne zelimo osvetu. Boze, Oca naseg Svetog Save, koji se trudio za srecu svih naroda sa kojima se sretao iz prevelike ljubavi premaTebi i prema svim narodima Tvojim. Daj i nama takvu ljubav, da bi se smeli usuditi slaviti Te s'andjelima i pevati: Svjat, svjat, svjat Gospod Savaot. Amin

Molitva za decu
O,Isuse Hriste, najsavrseniji Gospode, koji si bio dete i koji si voleo i blagosiljao dcu, imaj milosti za decu naseg vremena i spasi ih, da bi oni koji nisu krsteni bili krstreni i da bi ovi koji su krsteni mogli biti ucvrsceni u veri prema Tebi, Vecna Istino, i ljubavi prema Tebi, neizmerna Ljubavi. O, Gospode, spasi onu decu koju neverujuci roditelji korumpiraju sa bezbostvom i vuku ih od Tebe, koji si jedini Spasitelj i njihov Spasitelj. Svemilostivi, spasi i onu decu koju zli ucitelji, bezbozni i bezdusni, odstranjuju od Tebe, njihovog Tvorca i ubrajaju ih u drustvo prokazenih. O, Gospode, spasi onu decu cije su casti duse uprljani nemoralom ulice, razvratom filma, televizije i pozorista, spasi ih od svih necistih stvari. Gospode, spasi i sirocad koja padnu u ruke grubih tutora i maceha: spasi ih od slusanja bezboznih reci i gledanja zlih dela. Gospode, Isuse, koji si kao novorodjence izgubio mac cara Iroda, pomozi i danas srpskoj ratnoj sirocadi, daj im utehu za izgubljenim roditeljima i ucini da izrastu u dobre i cestite ljude. O, Sine Bozji, spasi sinove sinova ljudskih, koji se treniraju u mnogim fizickim vezbama i zabavama, dok su istinita vezbanja Tvoga svetog Zakona, cistih misli i milosti, i dobrih i pravednih radnji sakrivena od njih. Neka bi bilo, kroz molitve tvoje preceste Matere i tvojih svetitelja, da bi deca ovog veka mogla uzrasti, da budu sinovi Bozji, i gradjani neba, kroz svoje vecno spasenje, a u tvoju slavu i hvala. Amin

Molitva za Srpski Narod
Premudri Boze, ciji su sudovi nedokucivi i putevi neispisani, milostivo pogledaj i cuj molitvu nasu za Tvoj srpski narod prvoslavni. Ti si dopustio tesko mucenje srpskog naroda, kao sto si dozvolio da budu muceni i Tvoji apostoli i proroci i pravednici. Znamo, Gospode Boze nas, da po svom premudrom promislu dopustas stradanje svojih izabranih, da bi se kao zlato u ognju, kroz muke ocistili od zemlje i jace zasijali. Ali, ne dozvoli, Boze milosti i ljubavi, da se satana dugo podsmeva i licemeri dugo rugaju nad Tvojim krstonosnim narodom srpskim. Znamo da ti dopustas nevolje najsvetijim dusama, radi njihove vece slave i radi opoene i straha bezboznim i podlacima. Znamo da je tvoje preslavno Vaskrsenje, Hriste, doslo posle poruge, krsnih muka i smrti. Zar da ozareni svetloscu tvoga stradanja ne osvetimo i tamu stradanja srpskog naroda i cekamo vaskrsenje njegove slave?! Kao sto raslabljeni nije bio isceljen dok Ti nisi dosao, Gospode, tako i danas nema isceljenja srpskom narodu bez Tebe, Boze i Spasitelju nas. ne odlazi svoju pomoc, Gospode, Ti koji si uvek hitao da pomazes. Ne odlazi i ne otkazi, vec kao milostiv Samarjanin, okreni lice svoje srpskom narodu, pruzi mu ruku i isceli njegove rane, povrati mu zdravlje, sjaj i slavu I neka Te proslavi stradalni srpski narod u buduce vise nego sto Te slavio ranije - Tebe, Svetitelja svoga, sa Ocem i Svetim Duhom, u vekove vekove. Amin.

Molitva za staresine narodne
Svi narodi su Tvija slovesna stada, Slove Boziji. Tvoja su svojina, i Ti jedini najbolje znas njima upravljati. Svak zna bolje upravljati svojim imanjem, nego tudjim. Staresine naroda zemaljskih upravljaju tudjom svojinom, jer upravljaju onim sto je Tvoje. Nastavi, Gospode, staresine narodne na zemlji, da upravljaju narodima po Tvojoj svetoj volji; da ih vode putem, koji si T pokazao; da ih odvracaju od onoga sto je zlo pred licem Tvojim; da ih cuva sa strahom kao najvece blago Tvoje sto si im Ti poverio. Vlast je veliko iskusenje, i malo njih koji mogu odoleti tom iskusenju. Odolevaju samo oni koji znaju da su sluge Tvoje, u podnozju nogu Tvojih. Mnogo je ljudi koji zloupotrebljavaju vlast svoju nad prirodom. Nije ih malo koji iosto tako zloupotrebljavaju vlast nad sebi ravnim. Preslab je svaki covek, Gospode, i gotov da se preda samoljublju i oholosti. A oholost je pogubna i mnoge andjele, kamo li nece ljude. Radi ljubavi Tvoje prema narodima Tvojim, Tvorce, ispuni staresine narodne strahom od suda Tvojega. I radi njih i njihovog spasenja ne razgnjevi se, Gospode, no podrzi ih Tvojim Duhom snage, mudrosti i svetinje. Da bi svoje duse spasli pomazuci spasenje Tojih naroda, gledajuci danonocno Tebe, kao staresinu nad staresinama i gospodara nad gospodarima. Po molitvama svetog Aleksandra Nevskog, svetog Stefana Decanskog i drugih pravednih vlastodrzaca slugu Tvojih, smiluj se, Svemilostivi, i uslusi molitvu nasu. Amin

Символ вере
Верујем у једнога Бога Оца, Сведржитеља, Творца неба и земље и свега видљивог и невидљивог.
Verujem i у једнога Господа Исуса Христа, Сина Божијег, Јединородног, рођеног од Оца пре свих векова, Светлост од Светлости, Бога истинитог од Бога истинитог, рођеног не створеног, једносуштног Оцу, кроз кога је све постало;
Који је ради нас људи и ради нашега спасења сишао с небеса и оваплотио се од Духа Светог и Марије Дјеве и постао човек;
И Који је распет за нас у време Понтија Пилата, и страдао и погребен;
И Који је васкрсао у трећи дан по Писму;
И Који се узнео на небеса и седи с десне стране Оца;
И Који ће опет доћи са славом да суди живима и мртвима, и Његовом Царству неће бити краја.
И у Духа Светог, Господа, Животворног, Који од Оца исходи, Који се заједно са Оцем и Сином обожава и слави, Који је говорио кроз пророке.
У једну, свету, саборну и апостолску Цркву.
Исповедам једно крштење за отпуштење грехова.
Чекам васкрсење мртвих.
И живот будућег века. Амин.

Псалам 50
Помилуј ме, Боже, по великој милости Својој и по обиљу милосрђа Свога очисти безакоње моје. Опери ме добро од безакоња мога и од греха мога очисти ме. Јер безакоње своје ја знам и грех је мој стално преда мном. Теби јединоме сагреших, и зло пред Тобом учиних, а Ти си праведан у речима Својим и чист у суду Своме. Гле, у безакоњима се зачех и у гресима роди ме мати моја. Гле, истину љубиш, и јављаш ми непознатости и тајности премудрости Своје. Покропи ме исопом и очистићу се; умиј ме и бићу бељи од снега. Дај ми да слушам радост и весеље, да се прену кости потрвене. Одврати Лице Своје од грехова мојих, и сва безакоња моја очисти. Срце чисто сагради у мени, Боже, и дух бодар обнови у утроби мојој. Не одгурни ме од Лица Твога, и Духа Твога Светог не одузми од мене. Дај ми радост спасења Твога, и духом владалачким утврди ме. Научићу безаконике путевима Твојим, и безбожници ће се обратити Теби. Избави ме од крви, Боже, Боже спасења мога; обрадоваће се језик мој правди Твојој. Господе, отвори уста моја и она ће казивати славу Твоју. Јер да си хтео жртве, ја бих Ти принео; за жртве паљенице не мариш. Жртва је Богу дух скрушен; срце скрушено и смерно Бог неће одбацити. По доброти Својој, Господе, чини добро Сиону, и нека се подигну зидови јерусалимски. Тада ће ти бити миле жртве правде, приноси и жртве паљенице. Тада ће метати на жртвеник Твој теоце.

Дневне Молитве
У име Оца и Сина и Светога Духа.
Амин
Слава Теби, Боже наш, слава Теби.Царе Небесни, Утешитељу, Душе Истине, Који си свуда и све испуњаваш; Ризницо добара и Животодавче, дођи и усели се у нас, и очисти нас од сваке нечистоте, и спаси, Благи, душе наше.Свети Боже, Свети Крепки, Свети Бесмртни, помилуј нас. (трипут)
Слава Оцу и Сину и Светоме Духу, и сада и увек и у векове векова.
Амин.
Пресвета Тројице, помилуј нас;
Господе очисти грехе наше;
Владико, опрости безакоња наша;
Свети, посети и исцели немоћи наше, имена Твога ради.
Господе помилуј. (трипут)
Слава Оцу и Сину и Светоме Духу, и сада и увек и у векове векова.
Амин.
Оче наш, који си на небесима, да се свети име Твоје, да дође царство Твоје, да буде воља Твоја, и на земљи као и на небу; хлеб наш насушни дај нам данас, и опрости нам дугове наше, као што и ми опраштамо дужницима својим; и не уведи нас у искушење, но избави нас од злога.

Свакодневна Молитва
Господе дај ми да мирно примим све што ми донесе данашњи дан, и да се потпуно предам Твојој светој вољи. Упућуј ме и помажи свакога часа у току овога дана. Било какве вести да добијем, научи ме да их примим мирно и с чврстим уверењем да све бива по Твојој светој вољи. Управљај мојим мислима и осећањима и у свим делима и речима. Не допусти да у непредвиђеним случајевима заборавим да све долази од Тебе. Научи ме да се правилно односим према својим родитељима и својим ближњима, да никог не разгњевим и ожалостим. Господе дај ми снаге да поднесем замор данашњег дана и све што се у току дана догоди. Управљај мојом вољом и научи ме да се молим, да верујем, да се надам, да трпим, да праштам и волим. Амин.
Молитва Пресветој Богородици у невољи и потиштености
Преподобна Царице моја, Пресвета надо моја, уточиште сиротих, заштитнице путника, помоћнице онима који су у беди и заштито оних које злостављају. Види моју невољу, види моју муку. Са свих страна сам опкољен искушењем, а нема никог да ме брани, Ти ми сама помогни јер сам немоћан. Нахрани ме као странца, упута ме као заблуделог, излечи ме и спаси као безнадежног. Немам друге помоћи ни друге заштите, ни утехе осим Тебе, о, Мајко свих невољних и оптерећених. Стога, погледај на мене грешног и потиштеног, закрили ме Пресветим покровом својим да бих се избавио од зала која су ме опколила и ја ћу увек славити преславно име Твоје. Амин!

Поздрав Богородици
Богородице Дјево, радуј се, благодатна Маријо! Господ је с тобом. Благословена си ти међу женама, и благословен је плод утробе твоје, Јер си родила Спаситеља душама нашим.
Јутарња Молитва
Уставши од сна, благодарим Ти, Света Тројице, што се због своје велике доброте и дуготрпељивости ниси разљутила на мене ленога и грешнога, нити ме погубила због безакоња мојих, него си показала Своје уобичајено човекољубље и подигла мене који сам лежао несвесно, да Ти јутрењујем и славим моћ Твоју. И сада просвети моје духовне очи, отвори моја уста да се поучавам речима твојим и разумем заповести Твоје и творим вољу Твоју и певам Теби у срдачном исповедању и славим пресвето име Твоје, Оца и Сина и Светога Духа, сада и увек и у векове векова. Амин.

Вечерња Молитва
Боже вечни и Царе сваког створења који си ме удостојио да доживим до овога часа, опрости ми грехе које учиних овога дана делом, речју и мислима. И очисти Господе, смирену душу моју од сваке прљавштине тела и духа. И дај ми, Господе, да ми сан ове ноћи прође у миру да бих уставши са скромне постеље, угађао пресветом имену Твом, у све дане живота мога, и победио све телесне и бестелесне непријатеље који војују на мене. И избави ме, Господе, од сујетних помисли и рђавих жеља које ме прљају. Јер је Твоје царство, и сила, и слава Оца и Сина и Светога Духа, сада и увек у векове векова. Амин.

Молитва Анђелу Чувару
Анђеле Христов, чувару мој свети, и заштитниче душе и тела мога, опрости ми све што сагреших у данашњи дан, и избави ме од свакога непријатељског ми противника да не бих никаквим грехом разгњевио Бога мог, но моли се за мене грешног и недостојног слугу да ме покажеш достојна доброте и милости Свесвете Тројице, и матере Господа мога Исуса Христа, и свих Светих. Амин.

Молитва пред Свето Причешће
Верујем, Господе, и исповедам да си Ти заиста Христос, Син Бога живога, Који си дошао у свет да грешнике спасеш, од којих сам први ја. Још вјерујем да је ово само пречисто Тело Твоје, и ова сама пречасна Крв Твоја. Стога Ти се молим: помилуј ме, и опрости ми сагрешења моја хотимична и нехотимична, учињена речју и делом, свесно и несвесно, и удостој ме да се неосуђено причестим пречистим тајнама Твојим на отпуштање грехова и на живот вечни. Прими ме данас, Сине Божији, за причасника Тајне Вечере Твоје, јер нећу казати Тајну непријатељима Твојим, нити ћу Ти дати целив као Јуда, већ као покајани разбојник исповедам Те: сети ме се Господе, у Царству Твоме. Да ми причешћивање Твојим Светим Тајнама, Господе, не буде на суд или осуду, него на исцељење душе и тела. Амин.

Молитва после Светог Причешћа
Твоје свето Тело, Господе Исусе Христе Боже наш, нека ми буде на живот вечни, и пречасна крв Твоја на отпуштење грехова. Нека ми ово причешће буде на радост, здравље и весеље; и на Твом страшном другом доласку удостоји ме грешника да станем с десне стране славе Твоје, заступништвом пречисте Матере Твоје и свих светих твојих.

Молитва за међусобни мир
Господе Боже добри, ослободи нас од магле грехова, па нам дај мир Твој и сачувај народ свој у једнодушности. Искорени из нас мржњу и завист, и све остале страсти које нарушавају братску љубав – усрдно Те молимо, омилуј се.

Молитва пре учења
Свеблаги Господе, пошаљи нам благодат Твог Светог Духа да оснажи наше духовне силе, да би пазећи на учење које нам се предаје порасли Теби, нашем Творцу на славу, родитељима нашим на радост, а Цркви и отаџбини нашој на корист.

Молитва после учења
Благодаримо Ти, Творче, што си нас удостојио Твоје благодати те смо примили учење. Благослови наше старешине, родитеље и учитеље који нас воде познању добра, и дај нам силу и моћ да продужимо ово учење.

Молитва пре доручка
У име Оца и Сина и Светога Духа. Пресвета Тројице, помилуј нас; Господе, очисти грехе наше; Владико, опрости безакоња наша; Свети, посети и исцели немоћи наше, имена Твога ради.

Молитва после доручка
Достојно је ваистину да блаженом зовемо Тебе, Богородицу, увек блажену и свебеспрекорну, и Матер Бога нашега. Часнију од Херувима и неупоредиво славнију од Серафима; Тебе што Бога Логоса (Слова) непорочно роди, ваистину Богородицу, ми те величамо. Молитвама Светих Отаца наших, Господе Исусе Христе, Боже наш, помилуј нас. Амин.

Молитва пре ручка
У име Оца и Сина и Светога Духа. Оче наш који си на небесима, да се свети име Твоје, да дође Царство Твоје, да буде воља Твоја и на земљи као што је на небу; хлеб наш насушни дај нам данас; и опрости нам дугове наше као што и ми опраштамо дужницима својим; и не уводи нас у искушење, но избави нас од злога.

Молитва после ручка
Благодаримо Ти, Христе Боже наш, што си нас нахранио земаљским Твојим добрима. Не лиши нас небеског Царства Твога, већ као што си дошао међу Ученике Твоје и дао им мир Твој, тако дођи и међу нас и спаси нас. Молитвама Светих Отаца наших Господе Исусе Христе, Боже наш, помилуј нас. Амин.

Молитва пре вечере
У име Оца и Сина и Светога Духа. Јешће убоги и наситиће се, и хвалиће Господа они који Га траже; жива ће бити срца њихова у све векове.

Молитва после вечере
Богородице Дјево, утроба је Твоја постала света Трпеза на којој се налази небески Хлеб, Христос Бог наш; ко од Њега једе не умире, као што је рекао Он, Хранитељ свих. Молитвама Светих Отаца наших, Господе Исусе Христе, Боже наш, помилуј нас. Амин.
МОЛИТВЕНО   ПРАВИЛО   ЗА   СПАС   СРПСКОГ   НАРОДА
( ОСОБИТО   НА   КОСОВУ   И   МЕТОХИЈИ )

            Молитвама Светих Отаца наших Господе Исусе Христе, Боже наш, помилуј нас. Амин. Царе небески, Утешитељу, Душе Истине, који си свуда присутан и све испуњаваш, Ризнице добара и Даваоче живота, дођи и усели се у нас и очисти нас од сваке нечистоте и спаси, Благи, душе наше. Свети Боже, Свети Крепки, Свети Бесмртни, помилуј нас   (три пута). Слава Оцу и Сину и Светоме Духу, и сада и увек и у векове векова. Амин. Пресвета Тројице, помилуј нас; Господе, очисти грехе наше; Владико, опрости безакоња наша; Свети, посети и исцели немоћи наше имена твога ради. Господе помилуј   (три пута). Слава Оцу и Сину и Светоме Духу, и сада и увек и у векове векова. Амин.
Оче наш који си на небесима, да се свети име твоје, да дође царство твоје, да буде воља твоја и на земљи као што је на небу; хлеб наш насушни дај нам данас и опрости нам дугове наше као што и ми опраштамо дужницима својим; и не уведи нас у искушење, но избави нас од нечастивог.

Псалам 3: Господе, како је много непријатеља мојих! Многи устају на мене. Многи говоре за душу моју: нема му помоћи од Бога. Али Ти си, Господе, штит који ме заклања, слава моја; Ти подижеш главу моју. Гласом мојим вичем ка Господу, и чује ме са свете горе своје. Ја лежем, спавам и устајем, јер ме Господ чува. Не бојим се много хиљада народа што наваљују на мене. Устани Господе! Помози ми, Боже мој! Јер Ти бијеш по образу све непријатеље моје; Ти разбијаш зубе безбожницима. Од Господа је спасење. Нека буде на народу твом благослов твој.
Псалам 69: Боже, похитај да ме избавиш; Господе, да ми помогнеш! Нека се постиде и посраме који траже душу моју! Нека уступе натраг и осрамоте се они који ми зло желе! Са стидом нека се врате натраг и осрамоте они који ми говоре: тако, тако! Нека се узрадују и узвеселе Тобом сви који траже Тебе, Боже, и који воле спасење твоје; нека стално говоре: велики је Господ. А ја сам сиромах и бедан, Боже, помози ми! Ти си помоћ моја и избавитељ мој, Господе, не закасни!
Псалам 141: Гласом својим ка Господу вичем, Гласом својим Господу се молим. Изливам пред њим мољење своје, тугу своју пред њим казујем, кад изнемогне у мени дух мој. Ти знаш стазу моју. На путу којим ходам, сакрише ми замку. Погледам надесно, и видим да ме нико не зна; нестаде ми уточишта, нико не мари за душу моју. Вичем к теби, Господе; велим: Ти си уточиште моје, део мој на земљи живих. Чуј јадиковку моју, јер се мучим веома.Избави ме од оних који ме гоне, јер су јачи од мене. Изведи из тамнице душу моју, да славим име твоје. Око мене ће се окупити праведници када ми учиниш добро.

Теби, Богородице, Војвоткињи која се бори за нас, ми, слуге твоје, узносимо победне захвалне песме јер смо се избавили од зала; но и сада, пошто имаш моћ непобедиву, ослободи нас од свих опасности, да ти кличемо: радуј се, Невесто неневестна!Тропар Св. кнезу Лазару (глас 3): Красоту зажелев славе Божје, у земаљском Њему благоугодио си, и уручени ти талант, добрим трудом удвостручио јеси. Њега ради и боривши се до крви, и отуд плату за муке своје, као мученик примио си од Христа Бога. Њега моли да спасе прослављаче твоје, Лазаре.
Тропар св. српским мученицима (глас 8): Због верности Богу и Божијој правди, пострадасте телом, земља се растужи, ал’ спасосте душе, небо се весели; а преци се ваши распеваше небом, на капији раја сретоше вас с песмом: «Имена су ваша у књизи вечности, улазите у рај децо бесмртности». Ми на земљи род ваш кличемо вам углас: мученици нови молите се за нас.

Молитва Богородици:

О Пресвета Госпођо, Владарко Богородице! Ти си узвишенија од свих Анђела и Арханђела, и драгоценија од свеколике творевине; ти си помоћница онима којима је неправда учињена; ти си нада безнадежнима; ти си заступница убогих, утеха ожалошћених, хранитељка гладних, одећа нагих, исцељење болних, спасење грешних. Ти си помоћ и заштита свим хришћанима! О, свемилостива Госпођо, Дјево Богородице, Владарко, милошћу својом спаси и помилуј благоверни православни род наш; спаси, Госпођо и помилуј слуге твоје: најсветијег патријарха нашег Павла, високопреосвећене митрополите, архиепископе и епископе, и сав свештенички и монашки чин; благоверне чланове управе, војеначалнике, градоначалнике,   христољубиву војску и све православне хришћане. Заштити их часном ризом својом и умоли, Госпођо, Христа Бога нашег, који се из тебе оваплотио без семена, да нас својом вишњом силом наоружа против невидљивих и видљивих непријатеља наших. О, свемилостива Госпођо, Владарко Богородице, подигни нас из дубине греховне и избави нас од глади, погибије, земљотреса, помора и потопа, од огња и мача, од најезде туђинаца и међусобног рата и распри, од напада вражјих и шкодљивих ветрова, од смртоносне ране и сваког зла. Подај, Госпођо, мир и здравље слугама твојим, свим православним хришћанима, и просвети им ум и очи срца на спасење. И удостој нас, грешне слуге твоје, царства Сина твог,   Христа Бога нашег. Јер је моћ његова благословена и свепрослављена, са Беспочетним Оцем његовим и са Пресветим, Благим и Животворним Духом његовим, сада и увек и у векове векова. Амин.

            Молитва Господу Исусу Христу

Господе, Боже силâ, Боже спасења нашег, Боже који сам чиниш чудеса, погледај милостиво и снисходљиво на своје смирене слуге и чуј нас човекољубиво и помилуј. Ево, наши се непријатељи скупише против нас, да нас униште и да разоре светиње наше. И Ти, који све знаш, знаш да су неправедно устали на нас, и да се не можемо одупрети њиховом мноштву ако нам ти не помогнеш. И овако грешни и недостојни, кајући се, са сузама Ти се молимо: помози нам, Боже Спаситељу наш, и избави нас ради славе имена твог, да не би рекли непријатељи наши: «Гле, оставио их је Бог, и нема Онога ко их избавља и спасава», него да познају сви народи да си Ти Бог наш, а ми деца твоја, увек заштићавана твојом влашћу. Покажи нам, Господе, милост твоју, да би се и на нас примениле речи које је Мојсије рекао Израиљу: «Будите одважни, стојте, и видећете спасење Господње, јер ће се Господ борити за вас». Дај нам добро знамење, да виде сви који мрзе православну веру нашу и нас, да се посраме и смире. О Господе Боже наш, Спаситељу, Снаго, Надо и Заступништво наше, не помени безакоња и неправду народа твог, и не окрени се од нас у гневу своме, него милостиво и снисходљиво посети своје смирене слуге. Дођи нам у помоћ и разруши лукаве намере оних који нам зло мисле; суди онима који нас вређају, и покори оне који се против нас боре; обрати њихову нечисту дрскост у страх и бекство. Опрости грехе онима којима си доделио да у борби положе животе своје за Веру и Отаџбину, и дај им нераспадљиве венце у дан праведног Суда твог. Јер си Ти Заступник, Победа и Спасење свих оних који се надају у Тебе, и Тебе славимо Оца и Сина и Светога Духа, сада и увек и у векове векова. Амин.

/ Ко хоће више од овога, може, по сопственом нахођењу, укључити у ово правило и неке друге псалме (на пример:33,34,43,63,73,82), или   неки акатист (рецимо:“Свемогућем Богу при најезди искушења”) или се молити на бројанице – “Господе Исусе Христе, Сине Божји, (или: Пресвета Богородице)спаси српски народ и земље од сваког зла”/.
Pravoslavna crkva danas
Pored Srpske crkve, koje još pomesne Pravoslavne crkve postoje danas u svetu?
Jedina, sveta, saborna (katolicanska) i apostolska Crkva pravoslavna, prisutna je danas na svima kontinentima i svojim prisustvom i apostolskim radom svedoci Evandelje svima narodima, ispunjavajuci time Hristovu zapovest: "Idite i naucite sve narode, krsteci ih u ime Oca i Sina i Svetoga Duha... "

Pored Srpske crkve, danas postoje u svetu još i ove pomesne Pravoslavne crkve i patrijaršije: Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalimska, Ruska, Bugarska, Rumunska, Gruzinska, Kiparska, Albanska, Cehoslovacka, Poljska, Finska, Japanska. Milioni i milioni pravoslavnih vernika koji njima pripadaju veruju u istoga Boga Oca, Sina i Duha Svetoga, krštavaju se onako kako veruju, trude se da žive onako kako se krštavaju; pricešcuju se Tela i Krvi Hristove na istoj Tajnoj veceri sa Apostolima, mucenicima i svetima svih vremena, jer "Isus Hristos je isti, juce, danas i doveka ". (Poslanica Jevrejima, glava 13, stih 8). Svi su oni clanovi jednog istog Tela Bogocoveka Hrista, predstavljaju jedan isti izabrani Narod Božiji. U tom izabranom Narodu Božijem nema i ne sme biti "Jevrejina ni Jelina, roba ni slobodnjaka, muškog ni ženskog, jer smo svi mi jedno u Isusu Hristu" (Poslanica Galatima, glava 3, stih 28).

Šta je to pravoslavna Dijaspora?
Rec "dijaspora" znaci "rasejanje". Pravoslavnu dijasporu (rasejanje) sacinjavaju oni pravoslavni vernici koji su rasejani, bliže ili dalje od svojih matica pomesnih Crkava, po celome svetu. Najbrojnija pravoslavna dijaspora se nalazi danas na americkom kontinentu (oko šest miliona pravoslavnih hrišcana). Brojna je dijaspora u zemljama Zapadne Evrope, Kanade, Afrike, Azije i Australije. Medu pravoslavnima u dijaspori najbrojniji su oni ruskog, grckog i srpskog porekla. Srpska crkva ima svoje eparhije, van granica naše zemlje, u Rumuniji i Madarskoj, Zapadnoj Evropi, Americi i Australiji; ima po jednu parohiju cak i u Africi (Johanesburg) i na Novom Zelandu.

Prisustvo pravoslavne dijaspore utice blagotvorno i na narode medu kojima i sa kojima pravoslavni zajednicki žive. Tako danas imamo mnoge Nemce, Francuze, Engleze, Amerikance i dr. koji su prigrlili drevnu i vecno novu veru svojih praotaca; jer i oni su nekad bili pravoslavni, u granicama Zapadne crkve, sve do XI veka. Tako, primajuci Pravoslavlje, oni se u stvari samo vracaju sebi samima, svojoj hiljadugodišnjoj pravoslavnoj prošlosti, koja je docnije bila zamracena nepravoslavnim nanosima.

Koja je danas misija Pravoslavne crkve u svetu?
Misija Crkve u savremenom svetu je istovetna sa njenom iskonskom misijom. Crkva je pozvana i danas kao i uvek, da cuva cistu i neiskvarenu veru Božijih Proroka, Apostola i Svetaca; da svedoci njenu Punocu Istine pred onima koji su, iz raznih razloga, tu Punocu vere izgubili u manjem ili vecem stepenu; da ide medu sve narode i sve rase, krštavajuci ih u ime Oca, Sina i Svetoga Duha, i uceci ih da drže sve ono što je Gospod zapovedio ljudima.

Da li je Pravoslavna crkva - misionarska Crkva?
Crkva Hristova je misionarska po svojoj prirodi. Kad bi prestala da bude misionarska, ona bi prestala da bude Crkva; bila 6i samo po imenu živa, a u stvari bi bila mrtva (Otkrivenje Jovanovo, glava 3, stih 1). Prizivanje i poslanje Crkve je da stalno poziva na pokajanje sve one ljude i narode koji su vec primili Hristovu veru da bi bili "so zemlji" i "svetlost svetu". To je njena unutarnja misija, koja ne sme nikad da prestane. Jer po recima samoga Hrista, ako so obljutavi, cime ce se zemlja, tj. ljudi - osoliti? Hristos poziva sve hrišcane svih vremena: "Tako da zasija svetlost vaša pred ljudima, da bi videli vaša dobra dela i proslavili Oca vašega koji je na nebesima " (Evandelje po Mateju, glava 5, stih 16).

Ostvarujuci tu svoju unutarnju misiju, Crkva polaže sigurne temelje i svojoj spoljašnjoj misiji, bez koje je takode Crkva nezamisliva. Tu svoju spoljašnju misiju Crkva ostvaruje danas svojim blagodatnim prisustvom u svetu, svojom dijasporom i svojom propovednickom delatnošcu medu svima narodima, koje još uvek nije prosvetlila svetlost Hristovog Evandelja.

Da li Pravoslavna crkva ima danas svoje misionare medu nekrštenim narodima?
Velika je bila misionarska delatnost Crkve Hristove u prvih deset vekova njene istorije; ništa manja nije ni njena propovednicka delatnost u ovom drugom milenijumu. Veliku apostolsku revnost u srednjem veku pokazala je Vizantijska crkva. Rezultat te revnosti bilo je, izmedu ostalog, pokrštavanje slovenskih naroda. U novija vremena tu apostolsku ulogu preuzela je pravoslavna Rusija. Ona je dala velike Prosvetitelje. Da pomenemo najpre sv. Stefana Permskog prosvetitelja Permske zemlje, zarasle u korov neznaboštva (XIV vek). U približno isto vreme su propovedali Pravoslavlje u Finskoj prepodobni Sergije i German, osnivaci Valaamskog manastira (Pravoslavna finska crkva ih ima za svoje zaštitnike). U poslednjih nekoliko vekova Ruska crkva je imala svoje misionare u Sibiru i Kini, medu Eskimima (Aleutima) na dalekom severu, i u Japanu. Najpoznatiji propovednici Evandelja iz ovog vremena su bili sv. Nikolaj Kasatkin, prosvetitelj Japana i osnivac Japanske crkve, i prepodobni German Alaskinski, koji je živeo i propovedao medu dalekim Aleutima (XIX v.). Prepodobni German je proglašen za prosvetitelja Aljaske i Amerike (1970. g.).

Izmedu dva rata je i Srpska crkva imala svoju misiju u Cehoslovackoj, na celu sa Mitropolitom Josifom i Ocem Justinom (Popovicem). Rezultat tog misionarskog rada je današnja Pravoslavna crkva u Cehoslovackoj.

Crkva pravoslavna ima i danas svoje Misije i misionare u Koreji, kao i u Africi - u Ugandi, Keniji, Zairu, medu narodima crne boje. Na tom blagoslovenom poslu se narocito trude Grcka Crkva i Aleksandrijska patrijaršija, pod ciju duhovnu vlast pripada Africki kontinent.

Svi pravoslavni hrišcani su dužni da revnuju i da propovedaju Ime Hristovo, svuda i na svakom mestu, recju, delom i životom. Ako svi nisu u stanju da idu u daleke zemlje da propovedaju Hrista onima koji ga nisu upoznali, za jedno su svi sposobni: da se svakodnevno mole Bogu za sve one koje je Bog odabrao da pronose slavu Imena Njegovog medu one narode, koji su još u tami neznanja i cekaju da ih obasja svetlost Evandelja Hristovog.